Novosti

Epilepsija

Dr. Nedjeljka Zrno, subspecijalist pedijatrijske neurologije o epilepsiji kod djece.

Epilepsija pogađa 0,5-1% djece i najčešća je kronična bolest dječje dobi. Obilježena je ponavljajućim cerebralnim napadajima praćenim specifičnim promjenama u elektroencefalogramu (EEG-u). 

Epileptički napadaj nastaje zbog iznenadnog prekomjernog pražnjenja skupine prepodražljivih neurona što se klinički manifestira trzajima, poremećajem svijesti, ponašanja, emocija ili autonomnih funkcija. Jedan epileptički napadaj ne znači epilepsiju.
Po ILAE klasifikaciji iz 2017. god. epileptički se napadaji dijele na žarišne i generalizirane. U novorođenačkoj se dobi pojavljuju samo žarišni napadaji. Žarišni se napadaji pojavljuju u svjesnom stanju ili u stanju poremećene svijesti. Uz žarišne i generalizirane, određenom dijelu napadaja ne možemo utvrditi početak te njih svrstavamo u one nepoznatog početka i neklasificirane. 

EEG je bezbolna i neinvazivna pretraga neophodna za dijagnozu epilepsije. Također se uvijek u sklopu obradbe učine ciljane laboratorijske pretrage, neuroradiološka obradba (MRI mozga) po protokolu za epilepsiju i psihologijsko testiranje. 

Danas se naveliko istražuje genetska podloga epilepsije i epilepsijskih sindroma. Epileptički napadaj može biti izazvan metaboličkim poremećajem.

Epilepsiju liječimo antiepileptičkim lijekovima, a ako to nije moguće, primjenjuju se, sukladno vrsti epilepsije ili epileptičkog sindroma, drugi pristupi kao što je ketogena dijeta, stimulacija živca vagusa, kirurško liječenje. 

Antiepileptički lijekovi se uvijek uvode i isključuju postupno, uz liječnički nadzor. Cilj je kontrolirati bolest sa što manje antiepileptičkih lijekova, optimalno jednim.
Ponekad je to dugotrajan proces u kojem je potrebno kombinirati i mijenjati lijekove i terapijske pristupe. 

U oko 70% oboljele djece, epilepsija se uspješno liječi.

Lijek se uzima redovito, u propisanoj dozi kako bi se postigla terapijska koncentracija u krvi.
Djeca s epilepsijom mogu i trebaju voditi normalan život i biti ravnopravni članovi zajednice. Preporučuje se bavljenje odgovarajućim sportom što razvija samopouzdanje, jača i fizičko i mentalno zdravlje.

Obitelj i svi ostali članovi zajednice uključeni u svakodnevni život djeteta oboljelog od epilepsije dužni su se upoznati s osnovnim karakteristikama bolesti te pravilnom i pravovremenom reakcijom u slučaju ponavljanja napadaja.

Prva pomoć

Prva se pomoć pruža postavljanjem u bočni položaj (položaj osobe bez svijesti), sprječavanjem ozljeđivanja (npr. smotuljkom odjeće koji se stavi ispod glave) i pozivanjem hitne pomoći. 

Ako se osoba grči, ne treba fizički pokušavati zaustaviti trzaje.

Nikako ne otvarati usta i sprječavati zagriz jezika, jer je to nemoguće zbog grča čeljusti u napadaju i može samo prouzročiti ozljedu.

Epilepsija je kroz povijest mistificirana i najčešće krivo shvaćana. Oboljeli od epilepsije bili su stigmatizirani i marginalizirani.

Jesmo li podizanjem stupnja obrazovanja, napretkom medicine i znanosti, razvojem tehnologije i dostupnošću informacija to nadišli?

Rezervirajte online.
Jednostavno, brzo i sigurno.