Gastroenetrologija

Kada trebam  gastroenterološki pregled?

Pregled specijalista gastroenterologa preporučuje se kada se javljaju znakovi koji upućuju na bolesti koje direktno oštećuju zdravlje probave i neugodne simptome koji narušavaju kvalitetu života: 

• Bol u trbuhu
• Mučnina, povraćanje
• Gađenje prema hrani
• Nadutos i pojačani vjetrovi
• Žgaravica
• Poteškoće s gutanjem
• Oticanje trbuha
• Žutilo kože
• Konstipacija i zatvor
• Proljev
• Krv u stolici
• Gađenje prema hrani
• Gubitak apetita i mršavljenje
• Umor
• Svrbež kože

Svaki od ovih simptoma može biti znak funkcijskog probavnog poremećaja ali i organske bolesti te zahtjeva adekvatnu dijagnostičku obradu i pregled gastroenterologa.

Osim toga, savjet gastroenterologa treba potražiti i kod pozitivne obiteljske anamneze na tumore crijeva ili druge genetske bolesti probavnog sustava.

Sve o pregledu

Koliko traje gastroenterološki pregled?

Prvi pregled može trajati od 30 do 60 minuta ovisno o složenosti problema te o pretragama ili zahvatima koji se vrše. Kontrolni pregledi mogu trajati i znatno kraće obzirom da je gastroenterolog već upoznat s pacijentovom bolešću.

Kako izgleda pregled kod gastroenterologa?

Prilikom pregleda gastroenterolog/hepatolog će pregledati postojeću raniju medicinsku dokumentaciju, uzeti detaljnu povijest bolesti (anamnezu) te pregledom ustanoviti eventualno postojanje znakova bolesti. Ukoliko je potrebno, liječnik će predložiti dodatnu dijagnostičku obradu (vađenje krvi, endoskopski pregled, ultrazvuk abdomena itd.) sukladno bolesnikovim potrebama te prema potrebi odrediti terapiju.

Kako su bolesti probavnog sustava često kronične prirode, liječnik može zakazati i kontrolni pregled u periodu koji smatra prikladnim. Dobra suradnja između pacijenta i gastroenterologa ključna je za dijagnozu i liječenje bolesti probavnog sustava.

Sveobuhvatna gastroenterološka obrada

Cjelovita gastroenterološka obrada podrazumijeva da se gastroenterolog upozna s pacijentovim problemom te provede kvalitetnu dijagnostičku obradu i predloži plan liječenja. Gastroenterološki pregled vrlo često uključuje kombinaciju neinvazivnih i invazivnih pretraga. Gastroskopija i kolonoskopija su uobičajene invazivne pretrage kojima gastroenterolog može vizualizirati sluznicu probavnih organa, uzeti biopsiju te identificirati sve probleme poput krvarenja, upale ili tumora.

Neinvazivne metode uključuju pretrage iz krvi kojima provjeravamo funkciju organa, ultrazvuk abdomena kao i testove kojima se dokazuju razne alergije na hranu ili prisutnost bakterija. Prema dogovoru se obavljaju i radiološke pretrage poput  magnetne rezonance (MR) kojima se nadopunjuje dijagnostička obrada.

Gastroeneterološke usluge

Gastroskopija sa i bez anestezije

Gastroskopija, odnosno punim imenom ezofagogastroduodenoskopija je dijagnostička pretraga kojom se pregledava unutrašnjost jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva (dvanaesnik ili dvanaesterac) optičkim instrumentom (gastroskopom)
Pregled se može obaviti u anesteziji ili bez anestezije, pri čemu se koristi lokalni anestetik kako bi se umanjila nelagoda prilikom prolaska endoskopa kroz grlo te smanjio osjet i refleks povraćanja.
Pretraga uključuje i biopsiju tj. uzimanje uzorka tkiva za patohistološku analizu (PHD) kojom se dokazuje prisutnost dobroćudnih ili zloćudnih promjena sluznice te želučane bakterije Helicobacter pylori.

Zašto napraviti gastroskopiju?

Gastroskopiju će liječnik preporučiti kad postoje alarmantni gastrointestinalni simptomi ili želi uzeti uzorke sluznice iz želuca i dvanaesnika. Na taj način mogu se dijagnosticirati bolesti poput gastritisa, celijakije, Helicobacter pylori infekcije, ulkusne bolesti ili vaskularnih anomalija koje mogu biti izvor krvarenja (okultnog ili manifesnog).

Osim patohistološki, H. pylori se prilikom gastroskopije može dokazati i brzim ureaza testom.

Kada je potrebno otići na gastroskopiju?

Uzrok simptoma kao što su žgaravica, bolovi u gornjem trbuhu, učestalo povraćanje i krvarenje u vidu crnih stolica (melena) ili povraćanja krvi često je moguće dokučiti jedino pregledom sluznice gornjeg probavnog sustava. Anemija, gubitak na tjelesnoj težini i znakovi krvarenja predstavljaju alarmantne znakove koji ukazuju na organsku bolest te je nužno učiniti gastroskopiju kod pojave ovih simptoma.

Kako izgleda gastroskopija?

Gastroskopija se provodi savitljivim endoskopom koji je tanka i savitljiva cijev debljine manje od 1 cm. Manja kamera na vrhu endoskopa šalje sliku unutrašnjosti vašeg želuca na ekran kojeg gleda liječnik i tako pregledava vaš jednjak, želudac i tanko crijevo. Pacijenta se namjesti na lijevi bok, a potom gastroenterolog koji vrši pretragu uvodi endoskop kroz usta, te prolazi njime kroz jednjak do želuca.

Ukoliko je potrebno, gastroenterolog će sitnim instrumentima koji ulaze kroz endoskop uzeti komadić tkiva želuca (biopsiju) za ispitivanja u laboratoriju. Postupak je bezbolan i kratkotrajan. Kad je pregled gotov, endoskop se vadi brzo i jednostavno.

Kako bi gastroenterolog koji vrši pretragu dobro vidio sluznicu želuca i dvanaesnika, želudac mora biti potpuno prazan. Pri tome potrebno je slijediti upute o pripremi za gastroskopiju.

Postupak same gastroskopije bolesniku će biti objašnjen prije početka samog pregleda.

PRIPREMA ZA GASTROSKOPIJU

PRIPREMA ZA GASTROSKOPIJU-  JUTARNJI TERMIN

Pacijent ne smije jesti ništa poslije 18h (večer prije).

Dan prije jesti laganiju hranu.

Izbjegavati masnu i krutu hranu.

PRIPREMA ZA GASTROSKOPIJU- POPODNEVNI TERMIN

Zadnji obrok treba biti 6h prije pretrage.

Kroz jutro pojesti nešto lagano i popiti čaj.

Dijabetičari: NE UZIMATI peroralni lijek za dijabetes ujutro na dan pretrage.  Inzulin se uglavnom NE UZIMA to jutro, ali to dogovorite sa svojim liječnikom. Sva ostala redovna terapija je dozvoljena.

Gastroskopija pod anestezijom – bezbolna gastroskopija

Gastroskopija je u pravilu bezbolna pretraga. Nelagoda proizlazi zbog prisutnosti aparata u ždrijelu što izaziva refleks povraćanja te zbog upuhivanja zraka što se osjeća kao napuhnutost u trbuhu.

Ova nelagoda se uspješno eliminira općom sedacijom ili lokalnim anestetikom. Kod opće sedacije bolesnik spava tijekom procedure po utjecajem anestetika, obično propofola te se nakon procedure budi bez sjećanja na samu proceduru.

Lokalnu anesteziju dajemo kako bi se smanjio osjet i refleks povraćanja.

Kad je gotov nalaz gastroskopije?

Nakon završene gastroskopije bolesniku se uručuje nalaz u kojem liječnik detaljno opisuje što je endoskopski nađeno. Ako je uzet brzi ureaza test na H. pylori nalaz također bude gotov kroz 15-ak minuta pa liječnik može pacijentu već kod iste posjete propisati eradikacijsku antibiotsku terapiju. Ako je liječnik za vrijeme gastroskopije uzeo biopsije, patohistološki nalaz bude gotov u narednim danima.

Koje su moguće komplikacije tijekom gastroskopije?

Rizik komplikacija vezan za rutinsku dijagnostičku gastroskopiju ekstremno je nizak. Izuzetno rijeko može doći do srčanih komplikacija ili problema s disanjem tijekom pregleda.

Većina komplikacija (koje su i dalje rijetke) vezne su za terapijske procedure ili anesteziju. Moguće su alergijske reakcije na anestetik, potom perforacija organa (najčešće posljedično postupku dilatacije), krvarenje nakon polipektomije ili biopsije te infekcije dišnih puteva posljedično aspiraciji želučanog sadržaja.

Koliko može trajati gastroskopija?

Rutinska dijagnostička gastroskopija bez anestezije traje vrlo kratko. Za pregledati i foto dokumentirati jednjak, želudac i dvanaesnik potrebno je oko 5 minuta.

Ako se procedura radi u anesteziji ona je vrijeme pripreme za anesteziju nešto duže što produljuje cijeli postupak za otprilike 10-ak minuta. Potrebno je i određeno kratko vrijeme nakon zahvata da se pacijent u cijelosti razbudi.

Ako se radi polipektomija ili neka druga terapeutska metoda pregled se produljuje na 30-45 minuta.

Kolonoskopija sa i bez anestezije

Kolonoskopija je pregled cijelog debelog crijeva (kolona) i završnog dijela tankog crijeva (terminalni ileum) optičkim instrumentom (kolonoskopom).

Pregled se izvodi u anesteziji ili bez anestezije, a za vrijeme pregleda pacijent leži na lijevom boku. Dan prije kolonoskopije nužno je posebnim sredstvom provesti čišćenje crijeva kako bi se adekvatno prikazali svi dijelovi crijeva.

Kolonoskopija je vrlo važan pregled kojim se može na vrijeme dokazati i potencijalno ukloniti tumor debelog crijeva. Osim toga, moguće je otkriti uzroke proljeva i drugih smetnji stolice.

Zašto napraviti kolonoskopiju?

Kolonoskopija je zlatni standard u dijagnostici organskih bolesti donjeg dijela probavnog sustava. Upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest i Ulcerozni kolitis), mikroskopski kolitis, rak debelog crijeva te razne vaskularne bolesti debelog crijeva mogu se adekvatno evaluirati jedino kolonoskopijom.

To je metoda koja omogućava direktnu vizualizaciju sluznice debelog i završnog dijela tankog crijeva. Uz to, omogućuje nam da odmah kod pregleda uzmemo uzorke sluznice za patohistološku analizu.

Nadalje, kolonoskopija je i terapeutska metoda što znači da je odmah kod pregleda moguće uklanjanje dobroćudnih i zloćudnih tvorbi te zaustavljanje krvarenja koje može biti prisutno.

Kada se preporuča otići na kolonoskopiju?

Kolonoskopija se preporučuje kod kroničnog proljeva, nerazjašnjenih bolova u trbuhu, promjena u navikama pražnjena poput novonastalog zatvora, gubitka na tjelesnoj masi, anemije ili drugih znakova krvarenja iz probavne cijevi (vidljivog i nevidljivog). Također, ova pretraga se preporuča kod simptoma koji sugeriraju prisutnost raka debelog crijeva ili preventivno kod ljudi čiji su članovi obitelji (roditelji i rodbina) već imali kolorektalni karcinom.

Neovisno o simptomima, smjernice nalažu da sve osobe nakon navršene 50. godine života svakako učine endoskopski pregled.

Termin kontrolnog pregleda određuje gastroenterolog ovisno o tome što se pronađe na prvoj kolonoskopiji, a periodi variraju od jedne do deset godina.

PRIPREMA ZA KOLONOSKOPIJU

3-4 dana prije pretrage: Preporučuje se kontaktirati obiteljskog liječnika radi recepta za MOVIPREP, sredstvo za čišćenje crijeva, ili ga nabaviti u ljekarni uz privatni recept. U tom periodu treba smanjiti unos čvrste i masne hrane te povećati unos tekućine, s ciljem konzumiranja 1,5 do 2 litre tekućine dnevno.

2 dana prije pretrage: Preporučuje se lako probavljiva prehrana, najbolje kašasta, uz izbjegavanje mesa i namirnica koje izazivaju nadutost.

Ako je pregled ujutro:

Dan prije pretrage:
U 8 sati: lagani doručak
U 13 sati: lagani ručak
Postupak s MOVIPREP-om (podijeljena doza):
Večernja doza (19-20 h): Otopiti jednu vrećicu A i jednu vrećicu B u 1 L vode. Piti 2 dL otopine svake 15 minuta.
Jutarnja doza (05-06 h): Ponoviti postupak otapanja i pijenja.
Između i nakon druge doze preporučuje se popiti dodatnih 2 L bistre tekućine (npr. zaslađeni čaj, voda, bistri sok ili Donat voda), a kruta hrana, mlijeko i gusta sokova trebaju se izbjegavati. Tijekom pripreme važno je održavati fizičku aktivnost kako bi se potaknula rad crijeva.
Završetak druge doze trebao bi biti najmanje 4 sata prije zakazanog pregleda.

Ako je pregled poslijepodne:

Dan prije pretrage: Dopušteni su lagani obroci kao što su kompoti, bistre juhe ili pura (žganci), uz unos što veće količine bistre tekućine.
Na dan pretrage: Doručak se može konzumirati do 7 sati, preporučuju se lagane namirnice poput čaja i keksa ili dvopeka s namazom.
Postupak s MOVIPREP-om (podijeljena doza):
Prva doza (7-8 h): Otopiti jednu vrećicu A i jednu vrećicu B u 1 L vode. Piti 2 dL otopine svake 15 minuta.
Druga doza (10-11 h): Ponoviti postupak otapanja i pijenja.
Između i nakon druge doze treba popiti dodatnih 2 L bistre tekućine (npr. zaslađeni čaj, voda, bistri sok ili Donat voda), a kruta hrana, mlijeko i gusta sokova se ne preporučuju. Održavanje fizičke aktivnosti pomaže u poticanju rada crijeva.
Završetak druge doze trebao bi biti najmanje 4 sata prije zakazanog pregleda.

Ako se pregled obavlja pod anestezijom:

Potrebno je izbjegavati unos hrane i tekućine 4 sata prije pregleda. Također, pacijent treba doći u pratnji jer nakon pregleda nije dozvoljeno upravljati motornim vozilom. Tijekom i nakon buđenja iz kratkotrajne anestezije pacijent će biti pod stručnim nadzorom, ali je obavezna pratnja pri povratku kući.

Kako izgleda postupak kolonoskopije

Prije samog pregleda, bolesnik dobije jednokratne gaće koje imaju prorez na stražnjoj strani. Nakon presvlačenja bolesnika se pozicionira na stolu za pregled na lijevi bok, položaj u kojem se postupak kolonoskopije izvodi.

Gastroenterolog prvo radi vizualni pregled perianalne regije i digitorektalno provjerava tonusa anusa i lumena rektuma. Ako ne postoji zapreka za uvođenje aparata započinje pretragu na način da uz adekvatnu lubrikaciju uvede kolonoskop u završni dio debelog crijeva.

Dalje, uz pomoć asistenta koji svojim rukama vrši lagani pritisak na trbuh pacijenta, gastroenterolog pod kontrolom kamere napreduje od rektuma dok ne dosegne anatomski početni dio kolona, cekum.

Kod klasične kolonoskopije upuhuje se zrak u lumen te se temeljito analizira sluznica debelog crijeva ne bi li se uočile promjene poput upale ili polipa. Po izlasku aparata suvišak zraka se ponovno aspirira kako ne bi zaostao u crijevu pacijenta, a iskustvo kolonoskopije bilo što ugodnije.

Kolonoskopija pod anestezijom – bezbolna kolonoskopija

Kolonoskopija pod anestezijom je standard u zapadnom svijetu. Štoviše, kod ljudi sa prethodnim operacijama u trbuhu ili hernijama primjena anestezije je preporučljiva obzirom da se očekuje nešto više boli. Kada se radi kolonoskopija pod anestezijom liječnik anesteziolog obavit će s vama razgovor te proći kroz vašu medicinsku dokumentaciju.

Važno je utvrditi da nema kontraindikacija za primjenu anestezije te utvrditi koje lijekove uzimate. Ukoliko ih nema postavit će se venski put kako bi mogli dobiti lijekove za spavanje.

Za cijelo vrijeme procedure anesteziolog je uz pacijenta te pomoću pulsnog oksimetra prati saturaciju krvi kisikom i održava vas u stanju sna polaganim dodavanjem lijeka.

Nakon učinjenog pregleda anestetik se prestaje dodavati, a vi se budite iz sna. Najčešće je potrebno još 10-ak minuta da se u potpunosti razbudite. Važno je imati nekoga u pratnji obzirom da na dan pregleda ne smijete upravljati motornim vozilom.

Kad je gotov nalaz kolonoskopije?

Endoskopski nalaz zajedno sa fotodokumentacijom (slikama iz raznih dijelova crijeva) pacijent dobije odmah nakon pregleda.

Koje su moguće komplikacije kolonoskopije?

Anestezija NE povećava mogućnost komplikacija! Kolonoskopija je vrlo sigurna procedura sa vrlo niskom stopom komplikacija koje je javljaju izuzetno rijetko.

Najčešća neželjena pojava je nelagoda i bol koji su povezani s prolaskom aparata. Anatomski položaj kolona u trbuhu uključuje više fleksura koje svojim istezanjem kada se prolaze kolonoskopom mogu izazvati određenu nelagodu ili manju bol. Ovakva vrsta nelagode se eliminira anestezijom.

Ostale komplikacije uključuju perforaciju ili puknuće debelog crijeva, a kada se rade procedure poput polipektomije (odstranjivanje polipa) moguća su i krvarenja. Ove komplikacije se javljaju iznimno rijetko.

Koliko traje kolonoskopija?

Kolonoskopija traje u prosjeku oko 30 min. Ako se uzimaju biopsije ili radi polipektomija vrijeme pregleda je nešto duže. Koliko traje kolonoskopija ovisi i o anatomskoj poziciji kolona koja nekad predstavlja izazov za cjeloviti endoskopski pregled, odnosno traži više vremena.

Polipektomija malih polipa može trajati nekoliko minuta, odnosno više od 30 ili 40 minuta ako treba učiniti odstranjivanje većih polipa.

Zašto napraviti kolonoskopiju privatno?

Odabir privatne kolonoskopije pruža nekoliko ključnih prednosti. Prije svega, pacijenti često imaju kraće vrijeme čekanja i veću fleksibilnost u zakazivanju termina, što omogućava bržu dijagnostiku.

Za mnoge, privatno obavljena kolonoskopija znači mirniji i manje stresan doživljaj pregleda. Pacijenti prijavljuju razna iskustva kolonoskopije, a sva negativna iskustva su gotovo uvijek povezana s neugodnošću koja se mogla izbjeći primjenom kratkotrajne anestezije. Jedan od razloga zašto se pacijenti odlučuju obaviti kolonoskopiju privatno upravo je mogućnost dobivanja anestezije. Bol povezana s invazivnim procedurama je nepotrebna i lako se može ukloniti korištenjem anestetika i lijekova protiv bolova.

Ultrazvuk abdomena

Ultrazvuk je neškodljiva metoda kojom se u stvarnom vremenu mogu analizirati trbušni organi. Moderni ultrazvučni uređaji nude i naprednu dijagnostiku poput doplera ili elastografije kojima se dodatno procjenjuju protoci kroz krvne žile i organe te mjeri tvrdoća organa. Kombiniranjem svih dostupnih modaliteta gastroenterolog dobiva cjelovit uvid u zdravlje organa te može postaviti pravilnu dijagnozu.