Pulmologija

Pregled pulmologa

Pregled pulmologa obuhvaća klinički pregled cjelokupnog dišnog sustava od mjesta udisanja i izdisanja zraka kroz nos, usnu šupljinu, dušnik, bronhe, sve do najsitnijih bronhiola i plućnih mjehurića gdje se vrši izmjena plinova kroz plućnu cirkulaciju.

Što je specijalistički pregled pulmologa?

Pregled pulmologa obuhvaća klinički pregled u svezi cjelokupnog dišnog sustava od mjesta udisanja i izdisanja zraka kroz nos, usnu šupljinu, dušnik, bronhije, sve do najsitnijih bronhiola i plućnih mjehurića gdje se vrši izmjena plinova kroz plućnu cirkulaciju. U pregled su uključeni dodatno po potrebi svi organi koji se nalaze u prsnom košu kao što je plućna maramica (porebrica), međuprsje između pluća te koštane i neuromuskularne strukture prsnog koša.

Kako izgleda pregled pulmologa?

Kompletni pregled pulmologa sadrži razgovor s pacijentom o aktualnim simptomima i dosadašnjim bolestima, fizikalni pregled pacijenta te prije svega auskultaciju plućnog zvuka stetoskopom. Pregled se po potrebi proširuje i na ostale organe koji bi mogli imati utjecaja na poremećaje u dišnom sustavu (kardiovaskularni sustav, koža, regionalni limfni čvorovi i dr.). Najčešće se dijagnostički obrađuju infektivni procesi dišnog sustava, alergijske bolesti u vidu rinitisa i astme, kronični bronhitisi, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), tumori dišnog sustava, autoimune bolesti dišnog sustava i dr. Ovisno o rezultatima iz anamneze i nalazu fizikalnog pregleda pacijent se upućuje na dodatnu dijagnostičku obradu spirometrijskog mjerenja, kožne prick testove na inhalacijske i nutritivne alergen i analize na specifična IgE protutijela u krvi, te druge rutinske i specifične laboratorijske analize kao i dodatnu rendgenološku obradu.

Spirometerija

Spirometrija (riječ znači “mjerenje daha”) je najčešća metoda za mjerenje plućne funkcije. Koristi se za mjerenje plućnog volumena i kapaciteta pluća te brzine protoka zraka prilikom udaha i izdaha. Spirometrija je izuzetno vrijedna i nezamjenjiva metoda prilikom otkrivanja i procjene stanja osoba s astmom, alergijama, KOPB-om. Izvodi se na sljedeći način: pacijent maksimalno udahne zrak iz okoline, a zatim najbrže što može i do kraja izdahne zrak iz pluća u aparat. Pritom je važno pridržavati se liječničkih uputa za izvođenje pretrage jer je suradnja pacijenta i pravilna tehnika izvođenja nužna za pravilnu interpretaciju nalaza.
Posebna priprema prije pretrage nije potrebna.

Što je ventolinski test?

Spirometrijsko mjerenje plućnih volumena x 2 – prije i nakon inhaliranja VentoIina koji proširuje bronhe. Prvenstveno služi za detekciju suženja bronha (astme), naročito u graničnim slučajevima blaže astme s nesigurnim simptomima. Značajnije poboljšanje rezultata u 2. mjerenju nakon inhalacije VentoIina govori u prilog astme odnosno suženja malih bronha. Neophodno je da pacijent nije uzimao inhalacije lijekova (“pumpice”) kao niti lijekove u tabletama koji šire bronhe, najmanje 24 h prije mjerenja.

Rendgen snimak srca i pluća

Rendgenska snimka srca i pluća prikazuje patološke promjene u organizmu: od upale pluća, metastaze u plućima pa sve do zatajenja srca. Nerijetko svaki pregled liječnika specijaliste pulmologa podrazumijeva snimanje pluća rendgenom. Indikacije za snimanje pluća rendgenom mogu ukazivati na postojanje ozbiljnih plućnih bolesti poput sarkoidoze, pneumotoraksa, pucanja plućne maramice, tumora pluća, tuberkuloze, parazitarnih oboljenja i dr. Rendgensko snimanje (RTG) srca i pluća potrebno je izvesti u okviru sistematskog pregleda ako postoji indikacija liječnika internista, ali može biti i dio predoperativne obrade. Također, pretraga se radi preventivno kod osoba kod kojih postoji rizik za bolesti pluća što je posebno izraženo kod pušača kao i kod preventivnih pregleda za određena zanimanja. Rendgenska snimka srca i pluća se najčešće radi u dvije projekcije (PA i profilna snimka).