Psihijatrija

U središtu su psihijatrije ličnost i čovjek u njegovoj sveukupnosti života uklopljenog u društvenu sredinu. Da bi se što bolje razumjeli problemi i bolesne manifestacije ličnosti te duševne bolesti, psihijatrija koristi saznanja drugih znanstvenih disciplina koje se bave čovjekovim tjelesnim i psihičkim zdravljem.

Na psihijatriju možemo gledati kao na oblik liječenja osoba koje trebaju podršku i snalaženje u svakodnevnici. Daje nam mogućnost razumjeti sebe i druge te na taj način postići kvalitetnije življenje.

Psihijatrijski pregled se najčešće odvija kroz razgovor sa psihijatrom tijekom kojeg se u ozračju povjerenja zajedničkim radom nastoji što bolje upoznati pacijentove poteškoće, okolnosti koje su do njih dovele, važne činjenice iz prošlosti povezane s aktualnim poteškoćama, kao i sve druge činjenice koje su bitne za kvalitetno dijagnosticiranje stanja i primjenu odgovarajućih terapijskih postupaka. Prvi pregled u pravilu traje 45 minuta i više, dok ostali pregledi mogu biti i kraćeg trajanja.

Kada je potreban psihijatrijski pregled?

Pregled psihijatra je potreban kod postojanja psihičkih smetnji koje remete naš doživljaj dobrog psihičkog zdravlja, komunikaciju s drugim ljudima i sprečavaju nas u postizanju željenog uspjeha u obitelji, na radnom mjestu, fakultetu, školi i dr.

Najčešće se radi o stanjima koje je većina ljudi u stanju prepoznati kod sebe i drugih ljudi poput napetosti, uznemirenosti, zabrinutosti, tjeskobe, napadaja panike, straha, misli i postupaka za koje vjerujemo da nismo u stanju sami kontrolirati, poteškoća usnivanja, učestalih buđenja, naglašenog osjećaja umora, bezvoljnosti, nesposobnosti osjećanja sreće i zadovoljstva, nezaintersiranosti za zbivanja u okruženju, poremećaja koncentracije, poteškoća zapamćivanja i prisjećanja, bržeg mentalnog zamora, smanjenja ukupnih intelektualnih sposobnosti, moguće pojačane potrebe za uzimanjem lijekova, cigareta, alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.

U manjem broju slučajeva radi se o težim psihičkim premećajima kod kojih neke osobe nisu u stanju same prepoznati svoje psihičke poteškoće ili negiraju postojanje evidentnih psihičkih poteškoća, a iste se najčešće očituju u poremećenom doživljaju realiteta, čudnim idejama, mogućim slušnim ili vidnim halucinacijama odnosno obmanama, upadljivim poremećajem govora i ponašanja, gubitkom kontrole nad postupcima, ovisnošću o raznim psihoaktivnim tvarima, težim poremećajima radnog i socijalnog funkcioniranja, protupravnim ponašanjem i sl.

Ponekad se radi i o tjelesnim poremećajima kod nekih osoba za koje se pretragama ne uspijeva pronaći organski uzrok bolesti. To se često viđa u osoba kod kojih poremećaj psihičkog funkcioniranja ima naglašenu ulogu u nastanku i intenzitetu simptoma pojedinih stanja poput gastritisa, ulceroznog kolitisa, ulkusne bolesti, astme, migrene, pruritusa, poremećaja srčanog ritma, povišenog krvnog tlaka i dr.

Kako se pripremiti?

Poželjno je pripremiti medicinsku dokumentaciju eventualnog ranijeg psihijatrijskog ili drugog liječenja, a u nedostatku iste ponijeti popis lijekova koje pacijent trenutno uzima.